nasin ilo:kalama Apije pi toki Awawi
selo
(tan nimi "pana pona:kalama lili IPA pi toki Awawi")
lipu ni li wile e pali. sina ken pona e ona. |
ni li pana e sona pi kalama Apije lon toki Awawi. sina wile sona e kalama pi toki Awawi la, o lukin e ni.
|
| ||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||||
sona namako
[o ante | o ante e toki ilo]- ↑ jan li sitelen ala e kalama ni, taso kalama ni li lon meso pi kalama open tu. wan li kalama open sinpin (i, e). wan ante li kalama open pi sinpin ala (a, o, u).
- 1 2 kalama [k] en kalama [t] li nimi k lon toki Awawi. ona li nasin ante pi nimi wan. kalama [k] li lon open nimi ale. taso, kalama [t] li kama lon open pi sitelen i. kalama [t] li kama mute lon nasin toki pi pini suno. kulupu wan li kulupu Kawawi. taso, kalama [k] li suli lon ma suli.
- ↑ nasin pi kulupu lili la, nimi l li kama kalama [n]. ni li suli lon ni: nimi li jo e nimi n. ma lili pi pini suno la, ona li kama kalama [ɾ].
- 1 2 [w] and [v], spelled w, are variants of a single consonant. [w] is the norm after back vowels u, o, while [v] is the norm after front vowels i, e. Initially and after the central vowel a, as in Hawaiʻi, they are found in free variation. [w] also occurs, though it is usually not written, between a back vowel (u, o) and a non-back vowel (i, e, a).
- ↑ Stress falls on the penultimate vowel, with diphthongs and long vowels counting as two (that is, a final long vowel or diphthong will be stressed). Longer words may have a second stressed vowel, whose position is not predictable.
- 1 2 Short a is pronounced [ɐ] when stressed and [ə] when not.
- 1 2 Short e is [ɛ] when stressed and generally when next to l, n, or another syllable with a [ɛ]; otherwise it is [e].
- 1 2 In rapid speech, /ɐw/ and /ɐj/ tend to be pronounced [ɔw] and [ɛj], respectively.