o tawa ijo lipu

nasin ilo:kalama Apije pi toki Awawi

tan lipu lipu Wikipesija

ni li pana e sona pi kalama Apije lon toki Awawi. sina wile sona e kalama pi toki Awawi la, o lukin e ni.

pini
IPAnimi kalama sama lon toki ponakalama sama lon toki Inli
h Honolulu hat
j Mauna Kea [ˈkɛjə][1] j yes
k Kamehameha[2] k sky
l Honolulu, Lānaʻi l lean
m Maui m moon
n naʻi[3] n note
p Pele p spy
t Waikīkī, wikiwiki[2] t steal
v wikiwiki[4] w vision
w Loa [ˈlowə], Kīlauea [tiːlɐwˈwɛjə][4] w wall
ʔ Hawaiʻi, Oʻahu uh-oh!
kalama suli
IPAnimi ona li semesona lili
ˈ Honolulu [honoˈlulu] sitelen pi kalama suli ona li lon sinpin pi kalama wawa[5]
open
IPAnimi kalama sama lon toki ponakalama sama lon toki Inli
Lānaʻi a father
ɐ ahu, Molokaʻi[6] a nut
ə Hawaiʻi, Mauna Loa[6] a sofa
Kēōkea e hey
ɛ Pele[7] e bed
e Kahoʻolawe[7] e toki Epanja: seta
Waikīkī i peel
i wikiwiki i beat
ʻōʻū o more
o Honolulu o toki Epanja loco
ʻōʻū u moon
u Honolulu u toki Epanja tuyo
open tu
lili
ju kiu ju anu u cue
o̯u kākou o mole
o̯i poi wi anu i queen
e̯u heu ju anu u toki Epanja neutro
e̯i lei e May
ɐw Mauna[8] a cow
ɐj Waikīkī[8] a light
ɐo̯ haole a toki Italija ciao
ɐe̯ koaea a toki Nijon kaeru
suli
oːw ʻōuli o no way
eːj kēia e may you
aːw kāu a far west
aːj kāia a RP far younger
aːo̯ ʻāoka a crowd
aːe̯ māea a greyt

sona namako

[o ante | o ante e toki ilo]
  1. jan li sitelen ala e kalama ni, taso kalama ni li lon meso pi kalama open tu. wan li kalama open sinpin (i, e). wan ante li kalama open pi sinpin ala (a, o, u).
  2. 1 2 kalama [k] en kalama [t] li nimi k lon toki Awawi. ona li nasin ante pi nimi wan. kalama [k] li lon open nimi ale. taso, kalama [t] li kama lon open pi sitelen i. kalama [t] li kama mute lon nasin toki pi pini suno. kulupu wan li kulupu Kawawi. taso, kalama [k] li suli lon ma suli.
  3. nasin pi kulupu lili la, nimi l li kama kalama [n]. ni li suli lon ni: nimi li jo e nimi n. ma lili pi pini suno la, ona li kama kalama [ɾ].
  4. 1 2 [w] and [v], spelled w, are variants of a single consonant. [w] is the norm after back vowels u, o, while [v] is the norm after front vowels i, e. Initially and after the central vowel a, as in Hawaiʻi, they are found in free variation. [w] also occurs, though it is usually not written, between a back vowel (u, o) and a non-back vowel (i, e, a).
  5. Stress falls on the penultimate vowel, with diphthongs and long vowels counting as two (that is, a final long vowel or diphthong will be stressed). Longer words may have a second stressed vowel, whose position is not predictable.
  6. 1 2 Short a is pronounced [ɐ] when stressed and [ə] when not.
  7. 1 2 Short e is [ɛ] when stressed and generally when next to l, n, or another syllable with a [ɛ]; otherwise it is [e].
  8. 1 2 In rapid speech, /ɐw/ and /ɐj/ tend to be pronounced [ɔw] and [ɛj], respectively.